- Detalji
-
Objavljeno: Srijeda, 12 Kolovoz 2020 13:36
-
Napisao/la Lorena Kasunić
Prostor za citat
U dosadašnjim izdanjima rubrike Prostor za citat na samom početku nalazio se ili neki citat iz određenog književnog djela ili cijela lirska pjesma. Ovog puta izostavit će se konkretan književni citat, a razlog je više tehničke naravi. Naime, autor o kojem će biti riječ vrlo je slabo prevođen na hrvatski jezik, stoga pjesma čiji citat se trebao nalaziti na ovim stranicama neće biti fizički izrealiziran. Bez obzira na navedene tehničke probleme, pjesma je više nego prigodna da se o njoj piše u Glasniku svetog Josipa.
Autor ove tako misteriozno predstavljene pjesme je Paul Claudel (1868.-1955.), francuski dramatičar, pjesnik, diplomat. Svoje književno stvaralaštvo započeo je u vrlo umjetnički turbulentnim godinama kraja 19. i početka 20. stoljeća. Bilo je to razdoblje modernizma u kojem je došlo do promjena u načinu shvaćanja umjetnosti, njezine uloge u društvu, pa shodno tome i u načinu stvaranja književnih djela. Claudel je u toj bujici simbolista, ekspresionista i larpurlartista pokušao pronaći svoj jedinstveni literarni put. Ono što ga je najviše odvajalo od njegovih suvremenika i sunarodnjaka (kao što su npr. Rimbaud, Mallarmé, Valéry) bio je katolički svjetonazor. Claudel je u svemu stvorenom vidio Božji intervent, a za pjesnike je smatrao da moraju posjedovati tri karakteristike: inteligenciju, nadahnuće i katolicitet (ovdje Claudel misli na katolicitet kao pojam koji označava sveobuhvatnost, apsolutnost, davanje univerzalnog pogleda na stvari). Iz navedenog se može zaključiti da je Claudel često bio trn u oku književnika, književnih kritičara (i onih koji se nezasluženo njima smatraju), teoretičara književnosti. Izgledno je da je upravo zbog svog katoličkog pogleda na svijet bivao te i dalje biva izguran na margine književne povijesti. Dokaz tomu su i malobrojni prijevodi njegovih djela na hrvatski jezik. Jedna od prvih osoba koja je prepoznala Claudelovu veličinu na našim prostorima jest blaženik Ivan Merz. Claudelu je posvetio dio svoje doktorske dizertacije a preveo je i njegov Križni put na hrvatski jezik.
Claudel je napisao mnogo pjesama u kojima se jasno nazire vjerska tematika. Posebno mjesto u tom dijelu opus imaju, mogli bismo reći, marijanske pjesme. Blažena Djevica Marija nerijetko je glavni akter, inspiracija i ideal koji Claudel opjevava u gotovo molitvenoj formi. Međutim, našla se u tome opusu i jedna pjesma o svetom Josipu vrlo jednostavnog naslova Sveti Josip. S obzirom na to da se na internetu može pronaći samo engleska verzija pjesme, u nastavku će biti ukratko opisan njezin sadržaj kako bi čitatelji stekli dojam kako Claudel doživljava lik svetog Josipa.
Josip je predstavljen kao radnik koji na kraju radnog dana, kad svi već spavaju, ulazi u dubok razgovor s Bogom. Taj isti Bog dao mu je dar mudrosti kako bi mogao spoznati sve ono što ga očekuje u braku s Marijom. Osim marljivosti, pjesnik ističe Josipovu tišinu. Tako da jednom mjestu veli da je tih poput zemlje u trenutku dizanja rose. Zatim se pozornost prebacuje na Mariju, odnosno njezinu poveznicu s Josipom. On ju okružuje sa svih strana, čime se želi naglasiti zaštitnička brižnost Hranitelja Svete obitelji. Marija je osvojila njegovo srce koje je doživjelo promjenu i postalo razborito i očinsko, srce dostojno Božjeg Sina. Nakon Marije, pjesnik stvara poveznicu s djetetom Isusom. Josip gleda to lice koje je potrebno svakom čovjeku da ga vidi, da u Njegovom licu pronalazi utjehu, ljubav i mir. Zanimljivo je da Claudel Isusa naziva bićem (engl. being), a ne ljudskim bićem (engl. human being). Na taj način Claudel ističe istovremenost božanskog i ljudskog u Kristovoj pojavi. Pjesma se na samom kraju ponovno vraća na motiv tišine, govoreći da je sveti Josip onaj koji čuva tišinu za sve nas, kako bismo mogli čuti glas Boga, baš kao što ga je i on čuo u noćnoj tišini.
Svi koji žele uživati u čitanju Claudelovih pjesama (nažalost u online obliku dostupne su samo na engleskom jeziku) mogu posjetiti internetsku stranicu poetryfoundation.org gdje jednostavnim pretraživanjem imena pisca mogu doći do njegovih pjesama.
Lorena Kasunić
