Događanja

Izložba “Hrvatski sveci i blaženici u našem narodu” otvorena u Šibeniku

Izložba „Hrvatski sveci i blaženici u našem narodu“ autora Ivice i Kristine Mareković otvorena je u utorak 5. studenoga u galeriji „Sveti Nikola Tavelić“ koja se nalazi u sklopu interpretacijskog centra katedrale Sv. Jakova „Civitas sacra“ u Šibeniku.


Izložba „Hrvatski sveci i blaženici u našem narodu“ autora Ivice i Kristine Mareković otvorena je u utorak 5. studenoga u galeriji „Sveti Nikola Tavelić“ koja se nalazi u sklopu interpretacijskog centra katedrale Sv. Jakova „Civitas sacra“ u Šibeniku.

Program otvaranja vodila je predsjednica „Udruge za promicanje znamenitih Križevčana dr. Stjepan Kranjčić“ Tanja Baran. O izložbi su govorili likovni kritičar Stanko Špoljarić, rektor Nacionalnog svetišta sv. Josipa u Karlovcu mons. Antun Sente, ml., rektor Nacionalnog svetišta svetog Nikole Tavelića fra Ivan Bradarić i sam autor. Izložbu je otvorio šibenski biskup Tomislav Rogić.

 

Organizaciju izložbe od ove godine preuzelo Nacionalno svetište sv. Josipa u Karlovcu a suorganizatori Udruga dr. Stjepan Kranjčić i Galerija Laudato, kazao je mons. Sente. Istaknuo je kako se izložbom želi potaknuti bolje i štovanje hrvatskih Božjih ugodnika. Fra Ivan Bradarić govorio je o predstojećem jubileju pedeset godina od kanonizacije sv. Nikole Tavelića.

Predstavljajući izložbu likovni kritičar prof. Stanko Špoljarić, između ostaloga, kazao je kako su autori ovogodišnje izložbe dvoje akademskih slikara iz Sela kod Siska, Ivan Mareković i njegova kćer Kristina iz Siska, koji u prikazu odabranih motiva njeguju svoj način oblikovanja: Ivan mjeru ekspresionističke otvorenosti, a Kristina naglašen stupanj opisnosti.

Ivan Mareković unio je dvije novine, postavljajući lik sveca u krajolik ili vedutu zavičajnog karaktera, sa zdanjima i pejzažnim citatima gotovo simboličnim za određeni ambijent (bilo je povremeno takovih primjera dakako i ranije) i u mnogome proširio broj portreta svetaca i blaženika, i izvan onih „popularnih“. Mareković gestualnošću poteza i kolorističkom ravnotežom radi kompozicije relativno složenog scenarija, premda je figura sveca ili blaženika naravno u prvom planu. S mnogo pažnje razrađuje sve detalje, primjerice vidove habita u pripadnosti crkvenom redu, crkvenoj časti koju su pojedinci obnašali, unašanju palmi kod prikaza mučenika, marnom opisu povijesne sakralne arhitekture u gradu života svete osobe.

Kristina se u svom pristupu odlučila za reduciranu slikarsku scenu. Koncentrirala se na prikaz samog svetaca, jasan odnos figure i fonda. Čistom bojom malih tonskih pomaka, obogaćenih svjetlom, Kristina gradi vrijednosti inkarnata lica, redovničke odjeće i same pozadine. Čitkom obrisnom linijom opisano je tijelo, jasno razgraničeno od dubine prostora. I kod Ivana i Kristine svaka slika, razumljivo, zaokruženo je djelo, no i karika u tvorbi zajedništva, dar neba i dar umjetnika, koji su s istinskom umjetničkom iskrom, talentom i odgovornošću pristupili motivu, slikama koje su i više od slika. Otvorene predanjem, onom najdubljem u čovjeku, duhovnosti kazao je tom prigodom prof. Špoljarić.

Izložbu je otvorio biskup Rogić. Naglasio je kako će svima koji pogledaju izložbu likovi prikazanih Božjih ugodnika biti bliži, te kako će izložena djela sve potaknuti na pobožnost prema hrvatskim duhovnim velikanima.

 

 

Čitaj dalje

Oblačeći nošnju obucimo i vjeru predaka

Cvjetnica na Dubovcu

Župni listić 6. korizmena nedjelja 24.3.2024.