„Zahvaljujući ideji našega župnika mons. Antuna, prestankom pandemije korona virusa upravo Dubovčaki 50+, njihov ženski i muški ogranak, da ovdje imaju iznova svoje 11 tradicionalno okupljanje slaveći tako važan spomen iz naše karlovačke i dubovačke povijesti“, kazao je preč. Matija Pavlaković, rektor Međubiskupijskog sjemeništa u Zagrebu.

Župa BDM Snježne, odnosno Nacionalno svetište svetog Josipa na Dubovcu,  15. rujna slavio je obljetnicu posvete. Naime, 15. rujna 1974. godine, prije 48 godina, kardinal Franjo Šeper, pročelnik Kongregacije za nauk vjere (treći čovjek Crkve u svijetu) posvetio je novoizgrađenu crkvu na Dubovcu.

Na spomenuti dan, 15. rujna, kroz protekle godine, okupljaju se župljani Dubovačke župe.

Unatrag dvije godine, zbog pandemije koronavirusa, nije se održao tradicionalni godišnji susret Dubovčaka poznat pod imenom Dubovčaki 50+. No, ove godine tradicija je nastavljena tako što su se sudionici pridružili slavlju svoje župe.

U uvodu u svetu misu zahvalnicu o posveti dubovačke crkve govorila je župljanka Dubravka Beljan:

 - ... Za vrijeme dok je bio župnik na Dubovcu bio mons. Marijan Radanović 1974. godine sagrađena je i crkva sv. Josipa koju je 1987. biskupska konferencija proglasila Nacionalnim svetištem sv. Josipa. U nedjelju 15. rujna 1974. crkvu je posvetio kardinal Franjo Šeper, prefekt kongregacije za nauk vjere. Nazočili su brojni svećenici, biskupi i kardinali i dakako župljani. Bilo je to najveće katoličko okupljanje u Karlovcu nakon 1945. godine ... – kazala je Beljan dodavši:

 - O Božiću je u crkvu postavljen kip sv. Josipa. Gradnja crkve počela je nakanom da služi potrebama dubovačke župe. No tijekom gradnje, a pogotovo kad je ona već bila uglavnom završena , čuli su se glasovi i prijedlozi za osnivanjem svetišta pa su upućene i službene molbe svećenika izvan Zagrebačke nadbiskupije da crkva bude proglašena nacionalnim svetištem. Uvažajući te molbe naša je Biskupska konferencija donijela u Zagrebu zaključak 15. travnja 1987. da crkva svetog Josipa u Karlovcu-Dubovcu postane Nacionalno svetište svetog Josipa Crkve u Hrvata. Učinjeno je to sa željom da se stoljetno štovanje sv. Josipa u našem narodu produbi, proširi i učvrsti. Ujedno je to iskaz pobožnosti, poštovanja i ljubavi prema sv. Josipu ...

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

O NACIONALNOM SVETIŠTU SV. JOSIPA

Gradnja crkve sv. Josipa započela je 1968. godine. U nedjelju 14. srpnja 1968. kamen temeljac blagoslovio je mons. Franjo Kuharić, pomoćni biskup zagrebački. Gradnja je nastavljena u etapama, najvećim dijelom darovima vjernika pa je tako: 1969. završena pobočna lađa (danas kapelica hrvatskih svetaca i blaženika) za liturgijsku uporabu, 1971. u glavnoj lađi održana je prva misa polnoćka, 1972. završene su vanjske fasade. Godine 1975. izgrađen je zvonik i postavljen kip Blažene Djevice Marije., a 1979. završene su i postavljene slike križnoga puta. Godine 1980. kupljena su tri nova zvona koja su posvećena: sv. Josipu (980 kg), Majci Božjoj (520 kg) i sv. Franji Asiškom (297 kg), koje je posvetio blagoslovio mons. Franjo Kuharić, zagrebački nadbiskup. Godine 1983. postavljene su orgulje koje je blagoslovio mons. Mijo Škvorc, pomoćni biskup zagrebački., a 1995. postavljen je novi kameni križ s korpusom u parku uz crkvu. Godine 1997. obnovljena je unutrašnjost crkve., a 1998. obnovljena su vanjska pročelja crkve i zvonik. Godine 2012. obnovljena je unutrašnjost svetišta. Godine 2021. kardinal Josip Bozanić blagoslovio je novo svetohranište koje je izradio akademski slikar Hrvoje Ljubić, a mons. Mijo Gorski, pomoćni biskup zagrebački iste je godine blagoslovio novopostavljeni najveći mozaik u Hrvatskoj rad akademskog slikara Josipa Botterija Dinija koji je iste godine izradio vitraje u prezbiteriju i na koru Svetišta.

-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Misno slavlje u nacionalnom svetištu na Dubovcu predvodio je Dubovčak preč. Matija Pavlaković, rektor Međubiskupijskog sjemeništa u Zagrebu, a koncelebrirali su svećenici Karlovačkog dekanata, dekan karlovački preč. Dražen Karačić, dugogodišnji karlovački dekan a sada umirovljeni svećenik mons.  Ferdinand Vražić i domaći župnik mons. Antun Sente ml., rektor Nacionalnog svetišta sv. Josipa na Dubovcu u Karlovcu.

Preč. Matija Pavlaković u na početku misnog slavlja u prigodi 48. obljetnice posvete ove velebne crkve koja je ujedno i Nacionalno svetište sv. Josipa između ostalog je kazao:  

- Što znači slaviti dan posvete crkve? To je zapravo slavlje samoga Isusa Krista koji je glava Crkve, a mi Njegovi udovi. To je slavlje Njegove otajstvene nazočnosti među nama. I nema ljepšeg trenutka od ovoga sada da, zahvaljujući ideji našega župnika mons. Antuna, prestankom pandemije korona virusa upravo Dubovčaki 50+, njihov ženski i muški ogranak, da ovdje imaju iznova svoje 11 tradicionalno okupljanje slaveći tako važan spomen iz naše karlovačke i dubovačke povijesti, a ujedno sebe i sve svoje mile i drage preporučuju svetom Josipu i Gospi Žalosnoj koju danas na osobit način častimo ...

Preč. Matija Pavlaković je zaključio: 

- Predivno je kada možemo biti jedni s drugima, kao potpora i kao dar. U ovakvim slavljima lakše vidimo što je i tko je u životu važan; vidimo bolje putove kojima nas Bog vodi; vidimo i svoje slabosti i grijehe. I znamo da nam je potrebno Božje oproštenje.

Homiliju je izrekao rektor Nacionalnog svetišta i župnik dubovački mons. Antun Sente ml. prisjetivši se pritom svećenika mons. Marijana Radanovića graditelj Svetišta sv. Josipa i dugogodišnjeg župnika župe Blažene Djevice Marije Snježne na Dubovcu koji je u Karlovac došao 1955. te ostaje dubovački župnik gotovo 60 godina, do 1999. kada odlazi u mirovinu, odnosno do preminuća 2014. godine.

- Tijekom cijele godine, a osobito na Josipove blagdane i svetkovine, u Josipovo svetište na Dubovac dolazi puno hodočasnika iz svih krajeva Hrvatske. Zahvaljujući crkvi Dubovac je postao središte svijeta jer su odavde putem televizije prenošene sve mise za vrijeme pandemije. Ne možemo bolje iskoristiti vrijeme nego sada, vjera Dubovčaka ne može se ugasiti. Ovo je naša crkva ali i nacionalno svetište u Hrvata. Mi svećenici dolazimo i odlazimo, a vi i vaša župa ostajete ovdje. I danas ste se vi moji župljani okupili u velikom broju. Po prvi put su se na Dan naše župe ovdje u Nacionalnom svetištu okupile Dubovčakinje i Dubovčaki iz zajednice Dubovčaki 50+ (pedeset godina život). Htio bih da ti susreti postanu tradicija – kazao je okupljenim župljanima rektor Svetišta mons. Antun Sente ml.

U ime Dubovčakinja i Dubovčaka Sonja Jagečić i Želimir Feitl zahvalili su se mons. Senteu na inicijativi ponovnog okupljanja Dubovčaka pozvavši sve koji se osjećaju Dubovčakima, ma gdje bili, da im se pridruže i na godinu jer će odsad njihovo tradicionalno okupljanje biti u sklopu proslave župe dubovačke kao DAN DUBOVAČKE ŽUPE - DAN DUBOVČAKA.

Liturgijsko pjevanje predvodili su članovi Župnog zbora Sveti Josip pod ravnanjem s. Blandine Rakarić uz orguljašku pratnju mo. Krešimira Klarića.

Nakon misnog slavlja organizirano je druženje u dvorištu Svetišta, koje je za ovu prigodu posebno umjetnički osmislio Boris Lemaić, aranžer floarist, a mons.  Antun Sente ml. zajedno s članovima obiteljske zajednice počastio je sve sudionike. U glazbenom dijelu nastupio je duo Happiness.

220915-PosvetiloPavlakovicDubovcaki-2-1

220915-PosvetiloPavlakovicDubovcaki-7220915-PosvetiloPavlakovicDubovcaki-12220915-PosvetiloPavlakovicDubovcaki-4-1220915-PosvetiloPavlakovicDubovcaki-5-1220915-PosvetiloPavlakovicDubovcaki-8220915-PosvetiloPavlakovicDubovcaki-6220915-PosvetiloPavlakovicDubovcaki-1-1